aMbo 94:14; 2Kor 11:22; Pil 3:5
b1King 19:10+
c1King 19:18
dRo 9:27
eRo 4:4+, Ro 9:15+; Ep 2:8
fRo 9:31; 2Kor 3:14
gLo 29:3+; Is 29:10; Yo 12:40; Mbaŋ 28:26+
iMbo 69:22+
jMbaŋ 13:46; Ro 10:19
lRo 11:25
mMbaŋ 9:15
nRo 10:19
qNam 15:17+
rYer 11:16; Yo 15:2+; Ep 2:11+
sIs 66:2,5; 1Kor 10:12; Pil 2:12; 1Pe 1:17
t1Kor 15:2; Hib 3:14
uLu 21:24; Yo 10:16; Syg 7:9
vMbo 14:7; Is 59:20
wIs 27:9; Yer 31:33+; Hib 8:8+
xLo 7:8, 10:15; Ro 9:5
yNam 23:19
zRo 3:9; Ga 3:22
aaYop 11:7+; Mbo 92:5
abIs 40:13; 1Kor 2:16
acYop 35:7, 41:11
ad1Kor 8:6; Kol 1:16; Hib 2:10; Syg 4:11

Romans 11

Maaron irau ipul muri pa yes Israela maau

1Ighaze venen, pale tasaav vena? Maaron ipul muri pa tamtoghon toni? Maau kat! Aghita. You tamtoghon to Israel. You paghu to Abaram, ve pughu tiou ivot ila to Benyamin. a

2Maaron irau ipul muri pa yes Israela maau. Pasa, ye tau isia di tinim le wa. Matamim iŋgal imuul ila pa kamos to propet Ilia. Maaron aliŋa to timbooda, isaav tovene: Ilia ivotia sosor to yes Israela ila to Maaron, ve itaŋ rorani ighaze:

3“O Tiina, yes tirab propeta tiom tisob timatmaat wa.
Ve artaal to tigharaat di payom, tovene paam. Tireu di tisob timbiriis tila wa.
Tovenen aazne, you eŋgengou kat to naneep. Ve tizuaria di pa rabuuŋ ghou paam.” b
4Ve Maaron ipamuul Ilia aliŋa ighaze:

“Maau. Aazne, you leg tamtoghon irau 7000 to nakis di ve tiyondyood ariaŋa. Tauto tiput aghedi pa maaron kaarom Baal maau.” c
5Aazne, ŋgar raraate ivot muul. Maaron isia yes Israela pida tinim le, itaghon tau lolo ve poia toni. Tauto tighur ila to Krisi. d

6Ndiran tonowen, Maaron igham di tinim le, itaghon uraat ve ŋgar todi popoia ne maau. Ye itaghon tau lolo ve poia toni, ve igham di. Ve inimale ye igham di tinim le itaghon uraat ve ŋgar todi popoia, tone poia toni tonowen inim poia tau maau. e

7Ighaze tovene, pale tasaav vena? Mbeb to yes Israela tizuaria di pani, ival tiina tighami maau. Tamtoghon todi eŋaeŋa to Maaron tau isia di tinim le, yes moghon to tighami. Ve yes pida, ye ipul di titaghon taudi ŋgar todi. Tauto ŋgar todi iyaryaaŋ kat tighaze tizoor saveeŋ toni. f

8Saveeŋa timbooda pataghaaŋ tovene:

“Maaron igham di lolodi imaagh pa taudi tinimale tamtoghon to igheen le lolo imaagh kat. Tauto matadi tighita mbeb, eemoghon tighilaal pughu maau. Ve taliŋadi tiloŋlooŋ saveeŋ, eemoghon titaghoni maau. Ve ŋgar todi tonowen isob sone. Iseeŋga iseeŋga ve inim aazne.” g
9David paam isavia saveeŋ iŋarua di ighaze:

“Toŋ to aniiŋ todi ineep izala, pale inim liis padi, ve inim yaam to titut aghedi ila, ve titap tizi. Leso iyat sosor todi.
(11:9) Ndiran ŋgara pida tighaze saveeŋ to toŋ, nene iza to tutuuŋ to Maaron igham pa yes Israela. Tutuuŋ tonowen, nene mbeb poia. Eemoghon yes Israela tigham ŋgar tiina kat pani. Tauto ighamun ŋgar todi, ve tighilaal Yesu maau.
,
i
10Matadi pale ipis, ve tighilaal maau.
Ve yes pale timbaad pataŋani tiina le ndimodi ikook, ve tineep tovene le alok.”

Yes Israela tizurun Krisi, tauto ighur soso pa varu poia ila irau ndug ndug

11Yes Israela to tighur ila to Krisi maau ne, yes tinimale tamtoghon to itut aghe ila yaam, ve itap. Ve vena, pale tineep tovene itaghoni taghoni gha ila? Maau. Pale timundig muul. Onoon, aazne tiyel pa ataam to Maaron. Eemoghon ŋgar to tighami, nene inim ataam pa Maaron igham mulin ndug ndug to Yuda maau ne. Leso yes Israela tighita ŋgar poia to ye igham padi, ve lolodi igham pani kat, ve timuul tila toni. j

12Sawa to yes Israela tiyel pa ataam to Maaron ve tipul muridi pani, nene inim ataam pa poia tiina to Maaron iza to ival tiina to taan. Pasa sawa tonenen, poia toni iŋarua ival tiina to Yuda maau. Ve ighaze venen, iit tawatag: Ighaze yes Israela tisob titoor ŋgar todi imuul ila pa Maaron, nene pale poia toni tiina kat iza to tamtoghon tisob, le ilib pa poia toni to muuŋ iza todi.
(11:12) Sawa to yes Yuda tizoorndug tighaze tirab Yesu izala ai pambarooŋ, yes tiyel pa ataam to Maaron. Eemoghon iit tawatag: Mateeŋ toni to inim ataam pa Maaron ireu sosor toit ve igham mulin ghiit. Ve sawa to Yuda tighur pataŋani pa mbaŋooŋa to Krisi, yes tipul Yerusalem ve tighau tila pa ndug pida. Mbeb tonenen to inim ataam pa yes to Yuda maau ne tilooŋ varu poia.
,
l

13Yo, you naghaze nasavia saveeŋ pida iŋarua yam to Yuda maau. Pasa, Maaron imbaaŋ ghou pa nagham uraat payam. Ve you naghita naghaze uraat tiou tonene, nene uraat tiina, ve uraat tau. Tovenen naghaze nagham katin uraat tiou. m

14Pasa, ighaze uraat tiou ighur anoŋa popoia naol tivot ila lolomim, nene pale nditag Israela tighita ve lolodi igham pani, ve tamtoghon todi pida pale titoor ŋgar todi ila pa Maaron ve igham mulin di. n

15Aghita. Sawa to yes Israela tizoor Maaron ŋgar toni, ve ye ipul muri padi, nene inim ataam pa ival tiina to taan yesŋa Maaron tilup di tinim ee moghon. Tovenen muri, ighaze Maaron igham mulin yes Israela paam, ve yesŋa tilup di muul tinim ee moghon, nene inimale mundigiiŋ to yes mateeŋa.
(11:15) Ataam ite to tatoor saveeŋ waaro tonene, nene vene: “nene iit tawatag: Sawa to Maaron ipamundigin yes mateeŋa, inim igharau wa.”


16Sawa to tigharaat mberet, ighaze tipamuuŋ Maaron pa pida muuŋ, nene pale mberet isob tonenen inim Maaron le. Ve ai oliv tovene paam. Ighaze waria inim Maaron le, nene pale boga paam tisob tinim Maaron le.
(11:16) Mberet pida to tipamuuŋ Maaron pani, nene iza to yes Israela eŋaeŋa to tighur ila to Yesu muuŋ. Ve ai oliv waria, nene iza to yes Israela nditimbudi Abaram, Isak, ve Yakop to Maaron imbua saveeŋ toman di. Mbeb ru tonowen tigham Maaron lolo ineep tuŋia ila to yes Israela. Tauto ye irau ipul muri padi kat maau.
,
q

Mataad velegin yes Israela malep. Pasa iit paam, Maaron irau ighurghur ghiit maau

17Yes Israela tinimale ai oliv to tipatari. Ve yam to Yuda maau ne, animale oliv susu bogadi. Aazne, nene inimale Maaron isoop oliv to tipatari boga pida tizi, ve ighur gham ala apaak ila inadi. Tauto aazne, atub toman oliv to patariiŋ tonowen boga pida, ve yamŋa aghamgham taan ŋgoreeŋa ila waria. r

18Eemoghon apakur taumim sorok aghaze: “Yei popoiamai ve nilib pa oliv boga pida to Maaron isoop di tizi.” Venen malep. Matamim iŋgal. Yam ai boga moghon. Ai waria ighamgham tapiri ilat tiam maau. Yam aghamgham tapirimim ila ai waria.

19Ve yam pida pale amundig ve asaav aghaze: “Oliv boga tonowen, Maaron isoop di tizi, leso yei nila nigham inadi.” 20Saveeŋ tiam tonanan onoon. Eemoghon Maaron isoop di sorok maau. Ye isoop di tizi pasa, yes tighur ila toni maau. Ve aazne, yam agham inadi pasa, ayoon ariaŋa ve akis ghurla tiam. Eemoghon apakur taumim malep. Yam amatughez. s

21Pasa, ighaze Maaron ighurghur oliv tau boga maau, nene pale yam paam, ye irau ighurghur gham maau.

22Tovenen matamim iŋgal pooi. Onoon, Maaron ye poia pughu. Eemoghon ye irau ighurghur ghiit maau. Yes Israela to tipul muridi pani ve titap, ye ighurghur di maau. Ve yam, ghoro igham poian gham. Eemoghon yam irau akis poia toni ariaŋa, ve aneep ilooŋ ila. Ighaze maau, ye pale isoop gham azi paam. t

23Ve muri, ighaze yes Israela titoor ŋgar todi ve tighur ila to Krisi, nene pale Maaron ipaak di tila inadi muul. Pasa, ye tapiri irau igham tovene. 24Aghita. Yam to Yuda maau ne, animale oliv susu. Yam avot ila oliv to patariiŋ ne maau. Eemoghon Maaron igham uraat payam, tauto aazne apaak ila oliv to patariiŋ tonowen ve anim boga. Ighaze Maaron igham tovene payam, onoon kat, oliv to patariiŋ bogadi to ye isoop di tizi, ye pale ipaak di tila inadi muul.

Muri, yes Israela pale tighur ila to Krisi

25Yam toŋvetaz, you naghaze navotia mbeb yoŋgaaŋ eez payam. Leso apakur gham sorok sob. Onoon, aazne Maaron ipul yes Israela pida titaghon taudi ŋgar todi. Tauto ŋgar todi iyaryaaŋ kat tighaze tizoor saveeŋ toni. Eemoghon ye irau ipul di tineep tovene itaghoni taghoni gha ila ne maau. Pale tinepneep tovene, le ye iyou ndug ndug tamtoghonadi to ye isia di pataghaaŋ ne tisob tinim le. u

26Ghoro igham mulin yes Israela tisob paam. Saveeŋa timbooda pataghaaŋ wa:

“Volaaŋa pale ineep lolooz Zion ve inim.
Ve ye pale igham Yakop papaghu toni tipul ŋgar todi samsamia, ve matadi iŋgal Maaron muul. v
27Ve you pale naghur ledi ataam paghu, leso nareu sosor todi ve yeiŋa nilup ghei muul ninim ee moghon.” w
28Aazne, yes Israela to tighur ila varu poia maau, tinim Maaron koia. Ve nene inim ataam pa poia to Maaron iza to ndug ndug to Yuda maau ne. Eemoghon ye lolo inepneep to yes Israela sone. Pasa, ye tau isia di tinim le wa. Ve nditimbudi Abaram, Isak, ve Yakop, to ndamodi padi. x

29Ighaze Maaron ipoi tamtoghon eta inim le, ve igham mbeb poia eta pani, ye irau itoor ŋgar toni muul ne maau. Tovenen ye irau ipul muri pa tamtoghon tonenen kat, ma igham mulin mbeb tonenen ne maau. y

30Aghita. Muuŋ, yam to Yuda maau ne, azorzoor Maaron ŋgar toni. Ve aazne, yes Yuda anadi tighamgham tovene. Eemoghon ŋgar to tighami, tauto inim ataam payam ve Maaron lolo isamin gham, ve ireu sosor tiam.

31Tovenen aazne, yes Israela tizorzoor Maaron ŋgar toni. Eemoghon muri, poia toni to ye lolo isamin yam to Yuda maau, ve ireu sosor tiam, nene pale ipamundigin ŋgar todi. Leso titoor ŋgar todi, ve Maaron lolo isamin di ve ireu sosor todi paam. 32Pasa, Maaron ipul ŋgar to zoraaŋ saveeŋ ighamun iit tasob. Leso iit tasob leed ataam ee moghon pa tala toni. Nene poia toni to ye lolo isamin ghiit ve ireu sosor toit. Ataam ite paam maau. z

Tapait Maaron pa ŋgar toni

33Onoon kat, Maaron, ye ŋgar pughu. Ŋgar toni, nene ila le ila kat, inimale mazovan bibiliiŋa. Pasa, ye iwatag mbeb tisob. Sei irau iwatag katin ŋgar toni ve ataam to ye itaghoni? Ighaze tatoova pa tagham ŋgar pani, nene pale ŋgar toit iraua maau. aa

34“Pasa, sei iwatag Ŋgeu Tiina ŋgar toni?
Ve sei irau iuuli pa ŋgar? ab
35Ve sei igham Maaron le mbeb, leso muri iyati? Maau.” ac
36Pasa, ye tau to inim pughu pa mbeb tisob. Ve mbeb tisob tiyaryaaŋ ila toni, ve tineep leso tipaghazoŋan ye iza. Tovenen iit tapaiti irau sawa isob. Onoon. ad

Copyright information for TUCO